“ Kad ne bismo imali zimu, proleće ne bi bilo u toj meri prijatno. „ Anne Bradstreet, 1655. PROLEĆE doživljavamo kao vreme rasta, razvoja, obnavljanja, šanse za nove početke. Već sama pomisao na to da ono stiže čini nas bolje raspoloženim. Šta nas to pokreće u proleće posle dugih, iscrpljujućih zimskih dana? Već same reči En Bredstrit, američke pesnikinje, nedvosmisleno ukazuju na neku novu energiju, koja potiskuje zimsku „uspavanost“. Proleće je prirodni „eliksir“ raspoloženja. Sa fiziološkog aspekta, promene raspoloženja tokom proleća se objašnjavaju, pre svega, povećanjem količine neurotrasmitera serotonina i smanjenjem hormona melatonina. Serotonin nastaje specifičnim biohemijskim procesom unutar nervnih ćelija i uključen je u regulaciju raspoloženja, seksualne želje, apetita, sna, memorije, sposobnosti za učenje i nekih vidova socijalnog ponašanja. Melatonin je hormon, koji prozvodi epifiza i učestvuje u regulaciji cirkadijalnih (dnevnih) ritmova. Na koji način su podstaknute promene u moždanom i hormonskom funkcionisanju? Pojednostavićemo složena naučna objašnjenja i reći da je tokom zime metabolizam orijentisan na prevazilaženje loših vremenskih uslova, a kad nastupe sezonske promene, kao što su porast temperature, povećanje količine dnevne svetlosti, dolazi do hormonalnih i metaboličkih promena, što utiče i na naše raspoloženje. |
|
Detaljnije...
|
Veliko prolećno spremanje kože lica i tela podrazumeva pažljivu negu, hidrataciju, a, ukoliko je potrebno, i neki od specijalnih medicinskih tretmana PROLAZI zima, godišnje doba, koje nosi puno suprotnosti. S jedne strane, asocira na idilu, pahulje, škripu snega pod nogama, vesele praznike ispunjene druženjem sa najbližima. S druge strane, neprijatan osećaj hladnoće, jak vetar, vlagu u vazduhu i mnogo smoga u gradovima. Da bi se zaštitili od oštre i jake zime, oblačili smo se u više slojeva tople odeće, što nije izvodljivo sa kožom lica, a povremeno i sa zaštitom šaka. Provodili smo dosta vremena u zatvorenim prostorijama, izloženi toplom i suvom vazduhu, sa malo ili gotovo nimalo kretanja i drugih fizičkih aktivnosti. Tokom zime metabolizam i cirkulacija krvi su usporeniji, pa samim tim je usporen i smanjen dotok hranljivih materija i kiseonika do svih organa, a posebno kože i njenih delova, kao što su kosa i nokti. Samim tim usporenije je obnavljanje svih slojeva kože, rast noktiju i kose.
|
|
Detaljnije...
|
|
U Srbiji godišnje umire 400 žena od karcinoma grlića materice. Kolposkopija, udružena sa drugim metodama ginekološkog pregleda, doprinosi ranom otkrivanju ove opake bolesti. SASTAVNI deo svakog sistematskog ginekološkog pregleda je kolposkopija.Ime je dobila po aparatu kojim se taj pregled obavlja, a koji se zove kolposkop. To je, zapravo, mikroskop, tako konstruisan da se njime mogu pratiti promene na grliću materice (cervix uteri). Njegov značaj je upravo u tome što omogućava rano otkrivanje i lečenje promena na grliću materice. Taj značaj je još važniji ako je kolposkopski udružen sa citološkim pregledom (po Papanikolau), jer u 95% slučajeva sa sigurnošću otkriva karakter promena, koje bi mogle da dovedu do pojave karcinoma. |
|
Detaljnije...
|
Posle 40. godine starosti trebalo bi uraditi prvu (inicijalnu) mamografiju, pre svega radi prevencije, ali i eventualnog ranog otkrivanja tumora dojke
MAMOGRAFIJA je neinvazivna metoda rendgenskog pregleda dojki kod žena, a u veoma retkim slučajevima i kod muškaraca. Snimanje se radi specijalnim rendgen aparatom - mamografom, kojim se vide promene na mekim tkivima. Lekar - radiolog uz pomoć ove metode može mnogo bolje da utvrdi sadržaj i razliku između obolelog i zdravog tkiva. Takođe se mogu videti i mikrokalcifikacije, koje su često prvi pokazatelji tumora dojki. |
|
Detaljnije...
|
|