Tokom dužeg niza godina svedoci smo alarmantnog povećanja broja heroinskih zavisnika u Srbiji . Bolest najviše pogadja i zapravo počinje u ranoj mladalačkoj dobi . Procenjuje se da je broj zavisnika u Srbiji oko 100 000, a heroinskih zavisnika 24 000.
Svesni ovog velikog problema u Domu zdravlja Dr Ristić radi savetovalište za psihoaktivne supstance i počela je primena savremenih metoda lečenja bolesti zavisnosti. Rad u savetovalištu je individualan i ima za cilj pružanje tačnih pravovremenih i stručnih informacija o psihoaktivnim supstancama, savetovanje pre i posle biohemijskih analiza za utvrđivanje prisustva psihoaktivnih supstanci u organizmu(detekcije na prisustvo droga u urinu), procenu i definisanje problema na svim nivoima (da li postoji problem zloupotrebe psihoaktvnih supstanci, poremećaja porodičnog , socijalnog i profesionalnog funkcionisanja , somatska oštećenja i sl.) Motivacioni deo podrazumeva rad sa klijentom (zavisnikom) i njegovom porodicom radi prihvatanja najadekvatnijeg programa lečenja.
U Domu zdravlja Dr Ristić moguće je sprovesti program lečenja narkomanije(npr.program detoksikacije i supstitucionog održavanja buprenorfinom kod opijatske zavisnosti), tabletomanije i alkoholizma .
Za sve bliže informacije možete nam se javiti na telefon Call centra 011 2693 287.
Na izbor zanimanja uticaj imaju škola, roditelji, vršnjaci i trendovi. Spoznati svoje sposobnosti, interesovanja i vrednosti od presudnog značaja. Dobra priprema za prijemni ispit donosi manje stresa i više samopouzdanja
DONETI odluku o tome koju srednju školu upisati i koji fakultet odabrati nimalo nije lako. To je odluka, koja nije samo izbor onoga što ćete raditi i čime ćete se baviti narednih nekoliko godina. To je izbor zanimanja, kojim ćete se verovatno baviti celog života. Zato se često izbor zanimanja naziva „ izborom životnog puta“. Sam proces donošenja odluke nije kratkotrajan ni jednostavan, a poznat je kao „profesionalna orijentacija“ i odvija se u dve faze. Informisanje je početna faza profesionalne orijentacije sa ciljem da učenike upozna sa vrstama zanimanja, sa uslovima koje treba da ispunjavaju da bi se bavili određenim zanimanjem, potrebnim sposobnostima ( fizičkim, mentalnim, čulnim,...). Onaj ko poseduje prave informacije ima mogućnost dobrog izbora. Savetovanje je faza u kojoj sarađuju učenik (koji poseduje informaciju), lekar (koji ispituje zdravstveni status učenika zbog potencijalnih kontraindikacija, koje neki posao može da ima i zahteva, koje neko zanimanje ima) i psiholog, koji ispituje psihofizičke sposobnosti.
Opširnije...
Stres, umor, depresija, nedostatak vitamina i neki lekovi mogu da izazovu prolazne tegobe sa pamćenjem, ali moždani udar i, naročito, Alchajmerova bolest uzrok su težih oblika demencije, koja se adekvatnim lečenjem može ublažiti i usporiti
U Domu zdravlja Dr Ristić može se uraditi Neuropsihološko testiranje pamćenja.
Cena ove usluge je 6000 dinara odnosno 9500 dinara što zavisi od obima testiranja, odnosno broja primenjenih testova.
Testiranje je moguće zakazati pozivom na telefon Call Centra Doma zdravlja Dr Ristić 011 2693 287.
 PROBLEMI sa pamćenjem su veoma česta pojava. U najvećem broju slučajeva uzrok teškoćama su stres, zamor, rasejanost, pa se i pamćenje popravlja otklanjanjem ovih uzroka. I neki organski činioci mogu da poremete pamćenje, pre svih bolesti štitne žlezde i nedostatak pojedinih vitamina, određeni lekovi (bensedin, buskopan i sl.). Moždani udari, takođe, mogu izazvati probleme sa pamćenjem, dok depresivno raspoloženje izaziva subjektivni utisak o lošem pamćenju. Kod većine nabrojanih poremećaja (osim moždanih udara) problemi sa pamćenjem prestaju otklanjanjem uzroka, odnosno lečenjem osnovne bolesti, nadoknadom potrebnih vitamina ili prestankom uzimanja leka.
Opširnije...
“ Kad ne bismo imali zimu, proleće ne bi bilo u toj meri prijatno. „ Anne Bradstreet, 1655.
 PROLEĆE doživljavamo kao vreme rasta, razvoja, obnavljanja, šanse za nove početke. Već sama pomisao na to da ono stiže čini nas bolje raspoloženim. Šta nas to pokreće u proleće posle dugih, iscrpljujućih zimskih dana? Već same reči En Bredstrit, američke pesnikinje, nedvosmisleno ukazuju na neku novu energiju, koja potiskuje zimsku „uspavanost“. Proleće je prirodni „eliksir“ raspoloženja. Sa fiziološkog aspekta, promene raspoloženja tokom proleća se objašnjavaju, pre svega, povećanjem količine neurotrasmitera serotonina i smanjenjem hormona melatonina. Serotonin nastaje specifičnim biohemijskim procesom unutar nervnih ćelija i uključen je u regulaciju raspoloženja, seksualne želje, apetita, sna, memorije, sposobnosti za učenje i nekih vidova socijalnog ponašanja. Melatonin je hormon, koji prozvodi epifiza i učestvuje u regulaciji cirkadijalnih (dnevnih) ritmova. Na koji način su podstaknute promene u moždanom i hormonskom funkcionisanju? Pojednostavićemo složena naučna objašnjenja i reći da je tokom zime metabolizam orijentisan na prevazilaženje loših vremenskih uslova, a kad nastupe sezonske promene, kao što su porast temperature, povećanje količine dnevne svetlosti, dolazi do hormonalnih i metaboličkih promena, što utiče i na naše raspoloženje.
Opširnije...
|
|